Novosti / Hrvatska

bošnjaković kod šprajca

Nakon što je Direkt upozorio na probleme sa Škibolinim zakonom, ministar obećao promjene

'Kada ugovor bude oglašen ništetnim, tada se smatra da on nije niti postojao. Onda je temeljno pravilo da svaka strana vraća ono što je primila'

Jedan od najvećih izazova za pravosuđe su izmjene Ovršnog zakona koje su upravo u tijeku i tzv. Škibolin zakon kojim se želi zaštiti dužnike Štajerske štedne zadruge RBA koja je svojedobno hrvatskim građanima davala  kredite pod sumnjivim okolnostima.

Krediti su se lako dobivali, ali su njihovi uvjeti bili teški pa su mnogi građani zapali u teškoće i ostali bez svoje imovine. Od 3000 klijenata ovrhe su već provedene u najmanje sto slučajeva.

Na zakonu koji će poništiti sve takve kredite koji su potpisani u Hrvatskoj, dakle, to je važno, da su krediti potpisani u Hrvatskoj, inzistira nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola koji je i svoju potporu vladajućoj većini uvjetovao upravo tim zakonom. 

Ali kako smo izvijestili u RTL Direktu prošlog četvrtka, Vlada je u jedan amandman uvrstila i odredbu da se poništavaju ne samo krediti fizičkim osobama, nego i krediti pravnim osobama, dakle tvrtkama i poduzećima, što bi moglo dovesti u pitanje i sve druge kredite koje su s inozemnim bankama i fondovima u Hrvatskoj primjerice potpisala državna ili javna poduzeća, poput HAC-a ili nedavno Agrokora.

Na to je upozorila i Hrvatska narodna banka, ali i još neki pravni stručnjaci.

Istodobno su amandman na taj zakon podnijeli i saborski zastupnici Goran Aleksić i Peđa Grbin, njime se prava iz zakona šire i na sve one koji su ugovor o kreditu potpisali u Austriji, tj. na one koje je RBA štedionica kako kažu "navabila" da dođu u Austriju po kredit. Ali i oni se slažu da pravne osobe, tj. tvrtke i poduzeća ne bi smjele biti uključene u Škibolin zakon.

Dakako, mi smo tražili i g. Škibolu da nam prokomentira sve ove zavrzlame na njegov Zakon, ali on se ljuti na nas što smo u četvrtak upozorili na te nedoumice pa nije htio ništa komentirati.

Ali, ne ljuti se ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković koji je večeras gostovao u RTL Direktu.

Škibolin zakon, je li riješena ova dvojba oko pravnih osoba?

"Imali smo razgovore vezano uz preciziranje ovih amandmana i doista, malo je široko postavljeno da bi bile obuhvaćene sve pravne osobe ovim zakonom. Stoga samo došli do rješenja da se taj zakon ne proteže na velika i srednja trgovačka društva, već male i mikro poduzetnike. To bi onda bio sužen krug. Uzeli bismo računovodstveni kriterij".

Kažu mnogi da se s tim pravnim osobama štite baš neki od tih koji guraju taj zakon koji su dizali nekoliko milijuna eura.

"Mi razgovaramo sa zastupnikom Škibolom. Moram priznati da ne zna tko je u grupaciji oko njega. Zakon ima jasan cilj da se zaštite svi oni koji su poslovali s ovim zadrugama".

Što kaže HNB?

"HNB je regulator, on se time ne bavi. Mene je zanimalo imaju li kakve podatke, taj dio nemaju. To je bio cilj našeg razgovora. Hoću također biti precizan, to ne znači da se dug ne vraća".

Što to znači? Kada i u kojem roku se mora vratiti?

"Kada ugovor bude oglašen ništetnim, tada se smatra da on nije niti postojao. Onda je temeljno pravilo da svaka strana vraća ono što je primila. Ako ste imali ugovor sa zadrugom, dobili ste 100 nečega, vratili ste 30 nečega, vaša obveza je vratiti onih preostalih 70 nečega".

Kažu da to ljudi moraju vratiti u roku od 30 dana?

"Točno, takvo je pravilo. Dug se mora vratiti. Međutim, imaju prednosti koje zakon donosi jer nema zelenaških kamata, hipoteka".

U tijeku su i izmjene Ovršnog zakona, puno stvari je poboljšano, međutim veliki dio zastupnika u Saboru kaže da može i bolje. Zašto Vlada sad ide u izmjene ako ste rekli da za jesen pripremate potpuno novi zakon o Ovrhama?

"Bilo bi malo prerano da bude na jesen jer je to veliki posao. Najavio sam da bismo mi vrlo rado formirali jednu vrlo kompetentnu radnu skupinu i da bismo počeli raditi jedan novi zakon. Karakteristika našeg sustava ovrhe je rasprešenost, disperzija. Fina radi jedne poslove, sud druge, javni bilježnici treće, nema kohezije i niti koja sve to povezuje. To bi se trebalo riješiti novim zakonom".

300.000 građana je blokirano zbog 40 milijardi kuna ovrha, ali šokantno je da je samo 8 mlrd glavnice?

"To je posljedica dugotrajnosti postupaka. Tu su troškovi najveći dio. Oni su poprilično srezani, ali mogu se još srezati. Vrlo je bitno da zakonska zatezna kamata ne dovede do toga da se nama glavnica poveća tri-četiri puta u odnosu na ono što je bilo. To ne nepravedno. Ali, tu je napravljeno unaprijeđenje".

Ideja je da ćemo scene deložacija manje gledati?

"Ovaj zakon koji je na snazi kaže ako netko ostane bez jedinog doma, država će se pobrinuti za njega. Kako? Država će plaćati najamninu. Ljudi koji se nađu u toj neprilici javit će se u centar za socijalnu skrb. Centar će u mjestu njihovog prebivališta dogovoriti nekakav pogodan prostor za koji će država plaćati zakupninu za te ljude 18 mjeseci".

Reci što misliš!