Lifestyle / Zdravlje

Brojke u porastu

Sve više žena bez djece: krivci kontracepcija, kasnije rađanje, razvodi i ekonomska nesigurnost

Sve više žena bez djece: krivci kontracepcija, kasnije rađanje, razvodi i ekonomska nesigurnost
Thinkstock

Stopa neplodnosti najbrže raste na jugu Europe gdje bi svaka četvrta žena rođena sedamdesetih godina prošlog stoljeća mogla ostati bez potomaka

Broj žena bez djece u Europi je u porastu, osobito na njezinu jugu, gdje je iz godine u godinu sve više ekonomskih poteškoća, pokazalo je francusko istraživanje. 

Vezana vijest

Sretna trudnica Mentalna oštrina Znanstvenici otkrili koje su najbolje godine za postati majka

Ta je brojka još uvijek manja od najniže, zabilježene početkom 20. stoljeća, no francuski Nacionalni institut za demografska istraživanja tvrdi da bi, ako je suditi po aktualnom trendu, mogla biti premašena. 

U studiji se uspoređuje stopa neplodnosti europskih žena rođenih između 1900. i 1972. Po njihovim podacima svaka četvrta žena rođena u prvome desetljeću 20. stoljeća nije imala djece, a u populaciji žena rođenih nakon 1970. svaka šesta ili oko 14 posto. 

Prvi svjetski rat u kojemu je smrtno stradalo puno mladih muškaraca u dobi za ženidbu te ekonomska kriza tridesetih godina prošlog stoljeća koja je stanovnike najsiromašnijih europskih zemalja prisilila na odlazak na rad u bogatije države, objašnjenje su za manji broj majčinstava početkom 20. stoljeća. 

Vezana vijest

ZLATNE GODINE NOSE I ODREĐENI RIZIK Rađanje u četrdesetima: bajka ili kaos? Otkrivamo kakve probleme 'kasna' trudnoća nosi sa sobom

S povećanim ekonomskim rastom i uspostavljanjem socijalne skrbi, stopa neplodnosti značajno se smanjila. Do 1975. ili takozvanog "baby-booma", svaka je žena u prosjeku rodila 2,1 dijete, a među onima koje su rođene četrdesetih godina prošlog stoljeća, tek svaka deseta nije imala djecu. 

Od tada fertilitet nije u porastu, ističe Institut, upozoravajući na najnižu stopu neplodnosti u Europi dosad. U brojkama to izgleda ovako: svaka žena rođena sedamdesetih godina 20. stoljeća. prosječno ima 1,7 djece.

"Učinkovita kontracepcija, odluka o rađanju djeteta u kasnijoj životnoj dobi, sve više nestabilnih brakova i razvoda, želja za sigurnim i dobro plaćenim radnim mjestom te rastuća ekonomska nesigurnost" bez sumnje su utjecali na navedene brojke, stoji u priopćenju Instituta. 

Teško je pomiriti brigu o obitelji s poslovnim obvezama

Vezana vijest

Zaposlena žena i majka ravnoteža privatnog i poslovnog Majke u Hrvatskoj žele karijeru, ali i više fleksibilnosti

Stopa neplodnosti najbrže je rasla na jugu Europe, preciznije u zemljama poput Grčke, Italije i Španjolske u kojima bi, po predviđanju francuskog Instituta svaka četvrta žena rođena sedamdesetih godina prošlog stoljeća mogla ostati bez potomaka. 

U navedenim zemljama u kojima je iz godine u godinu sve više poteškoća, osobito kad je riječ o zaposlenju i o nejednakosti spolova zbog čega je teško pomiriti brigu o obitelji, kućanskim i poslovnim obvezama, stopa bi mogla i dalje rasti te dosegnuti brojke iz razdoblja nakon Prvoga svjetskog rata, predviđa Institut.

U demografiji, fertilitet ili plodnost je broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju. 

Razina fertiliteta ovisi o spletu različitih činilaca: bioloških (dobna struktura stanovništva, udio žena sposobnih za rađanje, sterilitet, razdoblje laktacije i dr.), sociološko-ekonomskih (obrazovanje, religija, tradicija, kontrola rađanja, stupanj urbanizacije, način proizvodnje i dr.) te psiholoških (želja za reprodukcijom i slično).

Reci što misliš!