Kolumne / Dunja Mazzocco Drvar

blagdan svete lucije

O Luci drvarici piše Dunja Drvarica

O Luci drvarici piše Dunja Drvarica
Thinkstockphotos

Danas je blagdan svete Lucije. Zovu je i drvaricom i to, čini se, zato jer je ovo vrijeme najčešće postajalo doista hladno pa se trebalo zagrijati kraj peći.

U biografiji ove svetice ima svega, od redovnih žrtvovanja, bolesti i siromaštva, preko javne kuće, do mučenja, uz ostalo i vađenjem očiju. Zbog svega toga, ona je i mnogostruka zaštitnica. Među njezinim štićenicima nema meteorologa, ali i nama je ipak po nečemu zanimljiva. Naime, položaj ovog blagdana koji obilježavamo na nekadašnji najkraći dan u godini i točno 12 dana prije Božića, dao joj je iznimnu prognostičarsku ulogu. Sveta Katarina zadužena je za snijeg, Petar peče, Ilija žeže, svi imaju nekog kratkotrajnog posla. Medardo se specijalizirao za dugoročne prognoze, on pokušava posložiti vrijeme 40 dana unaprijed. No, Lucija je ipak najmoćnija. Ona se bavi takozvanim klimatskim projekcijama, čak godinu dana unaprijed!

Narod je nekad vjerovao (prvo sam napisala da narod vjeruje, no mislim da danas narod više ni u što ne vjeruje) da u razdoblju od Lucije do Božića treba bilježiti vrijeme, odnosno izrađivati takozvane brojanice. Svaki od dana do Božića predstavlja jedan mjesec u idućoj godini. Sveta Lucija odgovara siječnju, 14. prosinca veljači i tako dalje. Vrijeme možete bilježiti jednom na dan, ugrubo, a možete dan podijeliti na sate ili polovine sata pa tako prognozu za iduću godinu svesti s mjesečne na dnevnu. Vjerujem da među vama ima onih čiji su djedovi i bake izrađivali svoje brojanice. Sigurna sam i da su kasnije, kad su promatrali kako se njihova prognoza ostvaruje, na vaše opaske o vremenu izgovarali nešto slično ovome: "Pa, naravno da je vruće – tako sam i zapisala!"

Uz sposobnost promatranja i bilježenja vremena, Drvarica koja piše ovaj tekst, ima i neke alate za prognoziranje. Pokušat ću preduhitriti sveticu i prognozirati kakva će biti iduća godina prema njezinoj metodi.

Budući da je Hrvatska vrlo raznolika, morat ću se ograničiti na neko grubo prognoziranje koje u pojedinim dijelovima zemlje može manje ili više odstupati. Sasvim je jasno da će dani do Božića biti relativno suhi što upućuje na sušnu 2017. godinu. Barem njezin veći dio. Malo kišovitiji trebao bi prema Lucinoj prognozi biti travanj, a ozbiljnije oborine donijet će nam tek kraj iduće godine, od listopada do prosinca.

Što se temperatura tiče, pred nama je prosječno do relativno hladno vrijeme pa bi 2017. mogla biti prva nakon 11 toplih. Po mjesecima, to bi izgledalo otprilike ovako. Siječanj bi trebao biti prosječan, veljača topla. Pravu zimu, dakle, treba očekivati početkom godine. To je čak i prema modernim prognozama prilično izvjesno. Ne volimo tople veljače. No, što je tu je. Ni prva ni zadnja.

Ožujak prosječan. Drugi dio proljeća, travanj i svibanj, čine se prohladnima što i nije tako loše. Napokon neko ugodno proljetno proljeće! Ni lipanj ne bi trebao donijeti neke osobite vrućine. Ako slijedimo prognozu za 18. prosinca, nedjelju koja će vrlo vjerojatno biti prohladna i maglovita, onaj tjedan u lipnju kad svi sve spajamo imali bismo lijepo vrijeme, ali se još ne bismo mogli kupati. Prema Lucijinoj prognozi ni srpanj nam baš ne bi priuštio puno sunca i kupanja. Sjećate se srpnja 2014.? E, tako nešto. Ljeto bi u kolovozu ipak opravdalo svoje ime. Ali ne nešto spektakularno, nego zapravo idealno za one koji ne vole vrućine. Ljetovati bi se moglo i u rujnu, barem u njegovoj prvoj polovini. Ne znam, doduše, koliko bi se more upjelo zagrijati u ovim hladnjikavim mjesecima prije pa ne mogu procijeniti bi li to rujansko ljetovanje uključivalo i kupanjac. Posljednje tromjesečje godine bi, uz već spomenute oborina, donijelo i hladnoću. To znači da bismo već od listopada mogli računati na snijeg, najprije u planinama, a zatim i u nizinama. Ne mnogo. Tek tako, za dekoraciju. Upravo ovakvu kakvoj se nadamo i ovoga Božića.

Ok, ljudi, vrijeme je za buđenje! Ovo je samo divna narodna bajka u kojoj nema bad guysa, kao što su nesigurnosti u prognozama i klimatske promjene. Primjera radi, prošlogodišnje brojanice polučile su nezavidan uspjeh. Da smo ovu ludu 2016. prognozirali Lucijinom metodom, imali bismo samo 30 % točnih prognoza. Pogodila je veljaču, ožujak, svibanj i rujan. Moderne prognoze, koliko god bile nesigurne i neprecizne, ipak imaju znatno veću vjerojatnost ostvarenja od Lucijinih. Brojanice svakako možete probati napraviti. Za foru. Samo, molim, ne pokušavate to raditi nigdje osim kod kuće.

Reci što misliš!