Kolumne / Dunja Mazzocco Drvar

Doznajte zašto stružete

Doznajte zašto stružete

Neću vas pitati kojim od ova dva limena prometala ja idem na posao jer znam da vam je sasvim jasno da se radi o lijevom. Nije to zato što taj ima PRESS naljepnicu, niti zato što onaj drugi nema ratkape. Ne hvalim se, nego ajmečem.

Ujutro jednostavno ne može sve ići glatko! Da je za to kriv gospodin Murphy mam bi’ mu uvalila u ruke strugalicu. Ali nije. Kriva sam sama. Ne, nisam sama namazala mraz na svoju šajbu, ali sam mogla znati da će nastati. Možete i vi, teorija je jednostavna. Mraz nastaje u vedrim i hladnim noćima bez vjetra. Hladan zrak uzrokuje kondenzaciju vodene pare i stvara kapljice na tlu i predmetima. Ako je temperatura tla ispod nule, vlaga se smrzava i nastaju ledeni kristalići. Koji se baš vole hvatati za moju šajbu. Doduše, da imam livadu na kojoj raste osjetljiva namirnica, brinula bih za ozbiljno.

Rani mraz ubija nježno

Mraz na travi nastaje prije nego što će se smrznuti asfalt ili beton jer oni bolje zadržavaju toplinu. Zato mraz na poljima može nastati i u ranu jesen i u kasno proljeće kada još nema opasnosti u naseljenim mjestima ili je tu već odavno prošla. Kao što Đole kaže, ni ognjeno ni snježno nebo ne mogu se usporediti s ubojitim ranim mrazom koji poljoprivrednicima zadaje znatno veću muku nego pospanim gradskim vozačima.

Kada u prognozama čujete najavu mraza, najčešće se radi o upozorenju da će se temperatura spustiti ispod nule. Radi se o temperaturi zraka na 2 metra visine, a ne na tlu. Da biste znali hoće li se temperatura spustiti blizu ili oko nule, trebate konzultirati prognozu. Ona na televiziji prilično je štura, većina mobilnih aplikacija je znatno preciznija. Sigurna sam da na svome mobitelu imate neku od njih, a moguće je da ih koristite i više. Ako je tako, onda ste sigurno primijetili da često prognoziraju različite vrijednosti. Razlozi za to su vrlo jednostavni. Različiti modeli za proračun vremenskih parametara koriste različite fizikalne jednadžbe i različite mjerene podatke. Neki su od njih precizniji, neki manje precizni, a većina ih ovisi o tome koliko je jako i brzo računalo koje se za to koristi. Ne mogu vam reći koja je od njih najtočnija. Ali ne zato što bih onda ostala bez posla, nego zato što na to ne postoji jednoznačan odgovor. Matematički, najtočniji će biti prosjek svih podataka koje možete prikupiti. Takvo nešto koristimo i mi prognostičari. Jednostavno rečeno, sve vrijednosti koje dobijete shvatite kao mogućnost, a onu oko koje se grupira najviše vaših rješenja kao najvjerojatniji ishod. Za prognozu temperature morate biti jako precizni, no čak i ako vam to uspije ne znači da je mraz siguran. On neće nastati svaki put kad je temperatura ispod nule. Moraju biti zadovoljeni i neki drugi uvjeti.

Postoje dvije osnovne vrste mraza, takozvani pernati i bijeli. Pernati nastaje kad temperatura padne na nulu prije nego što se na ravnim površina počne stvarati rosa. Ako se ne radi o vjetrobranu hladnoga automobila nego o prozorskom staklu toploga stana, taj se proces tijekom noći može dogoditi i nekoliko puta. Vitice na staklu mogu biti zaista nevjerojatne, kao da ih je crtao sam Jan Mraz, najnestašniji od pet legendarnih dječjih čuvara (onaj koji sliči ni na Leonarda Di Caprija, a u originalnom crtiću govori njegovim glasom). Kad smo već kod izmišljenih ledenih junaka, zanimljivo je da je odjeću od mraza ispod plašta od snijega nosila slavenska božica zime studenoga daha kojoj je ime Zermagla. Njezina je kruna bila od ledenih kapljica, a jednako bi moćno izgledala i pod krunom od bijeloga mraza. Taj se sastoji od čvršćeg zrnatog leda koji nastaje kad se prvotno nastala rosa smrzne. Ime ove božice podsjetilo me na još jedan važan podatak. Ako je noć maglovita, velika je šansa da mraz neće nastati i da nećete morati strugati.

Radijativno hlađenje, a ne Murphy

Prognozirati mraz ipak nije tako jednostavno jer na njegovo stvaranje utječu naoblaka i temperatura, vjetar i oborine. Mnogo je manje vjerojatno da će nastati uz velike vode jer more i jezera mijenjaju temperaturu i vlagu okolnoga zraka. Ako tijekom noći čujete kišu ili vjetar, mraz će izostati i ne samo da nećete morati strugati nego je vrlo vjerojatno da se ujutro nećete ni smrzavati. Naoblaka, koja je jedna od najizazovnijih varijabli za precizno prognoziranje, ima velik utjecaj na površinske temperature pa tako i na nastanak mraza. Najniža jutarnja temperatura zraka temelj je za procjenu rizika od mraza i poledice na nekoj lokaciji. Svakako treba imati na umu da mraz u specifičnim situacijama može nastati i kad je temperatura zraka iznad nule. Taj se proces zove radijativno hlađenje, a sastoji se u tome da se tlo, drveće i drugi objekti hlade brže od zraka pa je tik uz njih znatno hladnije nego u okolini. Upravo će zato prva nastradati šajba (vjetrobran, automobilsko staklo).

To se najčešće događa tijekom dugih zimskih vedrih noći. Tada toplina iz tla zagrijanog preko dana može brzo pobjeći u visinu (stručnjak bi rekao “izračiti se u atmosferu”) hladeći tlo i ostavljajući plodno tlo (ne doslovno) za nastanak mraza. Ako je noć oblačna, oblaci su zapravo pokrivač koji zadržava topao zrak blizu Zemljine površine pa je nastanak mraza malo vjerojatan. Ovisno o debljini i visini, mogu se usporediti s raznim vrstama pokrivača, od popluna ili jorgana preko dekice do plahte. I efekt na nastanak mraza bit će sličan kao efekt pokrivača na vaše tabane ili križa. Dakle, kad pokušavate procijeniti trebate li ujutro krenuti na posao nekoliko minuta ranije da biste stigli ostrugati vašeg limenog ljubimca, pogledajte je li si zemlja u noći priskrbila dekicu ili nije. Umjesto da gledate u nebesa (ono kao ‘svaka blesa’), možete jednostavno spavajući automobil pokriti pravom dekicom. A ako smatrate da je to postupak za mlakonje, pogledajte ovu sliku.

Umjesto dekice poslužit će i nadstrešnica. Ako se bilo što nalazi iznad vašeg vozila, radijativno zračenje će biti slabo i mraz neće nastati. Ako nemate nadstrešnicu, možete parkirati i ispod stabla. Lišće, iglice, pa čak i grane bez lišća, vraćaju odbjeglu toplinu natrag prema zemlji. Kad smo već kod stabala, ispričat ću vam priču iz povijesti.

Upravo zbog toga što izostaju ispod krošnje, nekada davno smatralo se da u noćima bez oblaka Mjesec i zvijezde zasipaju zemlju mrazom. Oko 350. godine pr.n.e. Aristotel je primijetio da se mraz i rosa rijetko nakupljaju na vrhovima planina pa je shvatio da ne padaju s neba. Slijedeći njegova zapažanja, kasnije se uočilo da lakše nastaju na materijalima koji se hlade brzo, a zatim i da se radi o vodenoj pari iz zraka. Ne znam za vas, ali ideja o pretvaranju nevidljive vode u ledene zvjezdice meni je jednako fascinantna kao pomisao na kristale koji se noću spuštaju s Mjeseca. A kad još uzmemo u obzir da je za takvo nešto potrebna tako fina fizika. To je zaista čarobno!

 

Reci što misliš!